Balancana sa sirom

Sastojci

• 1 balancana(patliđan)
• sir može feta ili neki topivi,mazivi
• Za paniranje:
• krušne mrvice,jaje,brašno
• ulje za prženje

• Priprema

  1. 1.
     Balancanu tanko narezat,posolit i pustit pola sata neka pusti tekućinu.Ocijediti rukama.

     Na fetu balancane staviti sir i pritisnit neka se razmaže.Poklopiti drugom fetom balancane.

     Uvaljati u brašno,jaje, mrvice(klasično paniranje)i pržiti u ulju.Dosoliti ako je potrebno.

     Služiti kao prilog ili samostalno jelo uz salatu.

Cokoladni Tart

Sastojci

• Tjesto:
• 220 g brasna
• 3 velike kasike kakaoa ( 25 g)
• 50 g secera u prahu
• 30 g mljevenih ljesnika
• 1 jaje (55 g)
• 1 vanilin secer
• 170 g butera
• Za preko:
• 350 ml pavlake za kuhanje
• 60 g butera
• 150 g mljecne cokolade
• 100 g tamne cokolade
• 35 g griza
• Dekoracija po zelji

• Priprema

  1. 1.
     Prvo pripremiti tjesto:Sve sastojke sjediniti zajedno,izraditi fino u glatko tjesto,zaviti u prozirnu poliju inostaviti 30 minuta da stoji na hladnom.
  2. 2.
     Pripremiti okrugli kalup za tart 26 cm premazati sa malo ulja,posuti sa malo brasna.

     Tjesto na malo brasna razviti i obloziti kalup tjestom,tako da i ivice budu pokrivene sa tjestom.

     Preko izbosti na dno malo viljuskom staviti tart da se pece u vec zagrijanoj pecnici na 180 stepeni 15 minuta.

     Pustiti da malo stane dok se punjenje pripremi
  3. 3.
     Pavlaku staviti na stednjak kad se pocne zagrijavati dodati joj obe sitnno sjeckane cokolade,cjelo vrjeme mjesati da se sva cokolada istopi,dodati griz mjesati oko 4 minuta i maci sa stednjaka.

     Cokoladnu smjesu usuti preko tjesta i ukrasiti po zelji,ostaviti na hladnom da se stegne.

Mini štrudlice sa smokvama

Sastojci

  9 osoba

• 450gr brašna
• 200gr masti
• 200gr šećera u prahu + šećer za posipanje
• 2 velike kašike meda
• 1/2 praška za pecivo
• Malo soli,
• 2 cela jajeta
• 2 vanilin šećera
• naribana korica limuna
• 400gr suvih smokava
• 1 manja barena jabuka
• Cimet po želji
• Šaka oraha u jezgru

• Priprema

  1. 1.
     Pomešati dobro, može i ručno, mast, šećer u prahu, 1 kašiku meda, malo soli, koricu limuna, vanilin šećer i jaja. U to dodati suve sastojke tj. brašno, prašak za pecivo. Umesiti fino glatko testo. Testo podelite na 5 delova i ostavite zamotano u foliji samo malo da se prohladi dok pripremite fil. 
  2. U multipraktiku usitnite i pomešajte suve smokve, orahe i barenu jabuku i kašiku meda
  3. 1.
     Najbolje uzeti jedan veći komad celofana i na njemu posuti malo brašna. Od testa napravite jedan valjak i razvucite ga na debljinu od 2 mm najbolje. Po dužini stavljati fil. Najbolje fil istiskati pomoću šprica ili kolačarske kese, bude urednije. Uz pomoć celofana preklopiti testo i okrenite štrudlicu tako da preklop bude sa donje strane. 
  4. E sad tako napravljene štrudlice možete ostaviti u frizider malo da se stegnu, pa onda rezati a možete i odma što se mene tiče, kako vam lakše. Seći ih na razmak od 5-6 cm ili kako god je vama lepše. 
  5. Ređati ih jednu do druge na pek papir i peći na 190° nekih desetak minuta. Videće sami kad blago porumene, vadite ih napolje iz rerne. 
  6. 1.
     Kada se prohlade posuti ih prah šećerom i servirati. Prijatno :) 

  Posluživanje

  Ako ste u guzvi, uvek mozete ove štrudlice pripremiti veče pre i ostaviti u frizider pa ih sutradan peći, a isto tako ih mozete naredjati u neku tacnu plastičnu i zamrznuti.

Andrea je bila na korak DO SMRTI: Ono što je uslijedilo, ostavlja najsnažniju poruku!

Sve je počelo kada je glumica i manekenkaAndrea Sajron (36) primijetila da joj nešto zuji u jednom uhu. Zujanje je postajalo sve jače, toliko da je bilo nepodnošljivo, prenosi “Žena“…

Nakon što su joj ljekari pogrešno dijagnostifikovali alergiju, zatim prehladu, pa i “tečnost” u uhu, Andrea je odlučila da potraži drugo mišljenje.

Na pregledu kod specijaliste ispostavilo se da je to glasno zujanje, zapravo, pulsiranje krvnih sudova.

Gospođica Sajron saznala je da je rođena sa arteriovenskom malformacijom u mozgu. Ovo skupljanje krvinih sudova može da izazove veliku krvarenje u mozgu, krvni ugrušak ili moždani udar, koji bi se završili fatalnim ishodom za nju.

Andrea je, srećom, na vrijeme operisana i doktori su uspjeli da joj spase život.

Ona sada želi da podigne nivo svijesti, da bi drugi ljudi znali da prepoznaju simptome, jer je to, bukvalno – sat koji otkucava trenutke do smrti.

“Mogla sam da imam fatalni moždani udar. Jezivo mi je da pomislim koliko sam bila blizu toga da umrem. Zato sam veoma sretna što sam danas živa“, kaže glumica.

Andrea je u početku mislila da se u njenom uhu čuje voda i da je samo pokupila neku prehladu. Ali, ubrzo je poslušala svoj instinkt da je stvar ozbiljna i insistirala na drugom mišljenju. To joj je spasilo život.

“Odveli su me na skener i vidjeli da imam sjenku iza desnog uha. Kasnije su na magnetnoj rezonanci utvrdili da imam arterovensku malformaciju“, navodi glumica.

Njoj su u toku zahvata ubrizgali oniks, embolišući materijal, koji zatvara izdeformisane veze između vena i arterija. Operacija je trajala oko četiri sata i uspješno je završena.

Činjenica da, ne samo vi, već i vaši voljeni mogu nestati za nekoliko sekundi od jedne takve bolesti promijenila je Andrein pogled na život.

“Treba ga živjeti bez kajanja, jer je sve što imamo “danas”, a “sutra” nikome nije obećano. Moramo da slušamo svoja tijela, simptomi su ponekad poziv na buđenje, a niko ne poznaje bolje vaše tijelo od vas samih”, naglašava Andrea, koja je preživjela i rak u prošlosti.

Šta je arterovenska malformacija?

Arteriovenska malformacija preusmerava krv od normalnog moždanog tkiva što čini da krv teče od arterija do vena.

Od ovog oboljenja pati dvije do pet hiljada osoba – što je manje od 1% populacije – i češće se javlja kod žena. Ako se ne liječi u 10 do 15 posto slučajeva vodi do trenutne smrti, u 20 do 30 posto ljudi završe sa oštećenjem mozga.

Simptomi su slabost u rukama i nogama, poteškoće u govoru, vidu i pamćenju.

Bolest je najčešće naslijedna i ljudi se sa njom rađaju.

“Najbolje je pratiti hormone, jer su oni u uskoj vezi sa stresom, koji je okidač. Zato, na primjer, u toku puberteta ili trudnoće kada dolazi do velike promjene u hormonima, opasnost od eskaliranja ovog deformiteta raste“, navodi neurohirurg Lukas Elijovič.

U zavisnosti od toga gdje je lokalizovana, arteriovenska malformacija se drugačije tretira.

PAKLENIH 40 JOŠ DANAS I SUTRA, STIŽE OSVJEŽENJE: Pogledajte prognozu vremena za narednih nekoliko dana

 
       Vjetar, slab do umjeren, u Bosni zapadni i sjeverozapadni, a u Hercegovini jugozapadni. Jutarnje temperature od 15 do 25, a dnevne do 40 °C.

Sutra pretežno sunčano, uz postupno naoblačenje do kraja dana. Tokom poslijepodneva i u večernjim satima u Bosni se očekuju kiša, pljuskovi i grmljavina. Jutarnje temperature od 14 do 24, a dnevne od 29 do 40 °C.

U utorak u Bosni umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Kiša ili lokalni pljuskvovi se očekuju u centralnim, istočnim i sjeveroistočnim područjima, uglavnom u jutarnjim satima i tokom prijepodneva. U Hercegovini pretežno sunčano. Poslije podne ili u večernjim satima na istoku i jugoistoku Hercegovine mogući su pljuskovi praćeni grmljavinom. Jutarnje temperature od 13 do 23, a dnevne od 20 do 33 °C.

U srijedu u većem dijelu naše zemlje pretežno sunčano. Na istoku i jugoistoku Bosne umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Jutarnje temperature od 9 do 21, a dnevne od 21 do 33 °C

Zar ćemo reći da žene žare i pale po Dalmaciji jer su četiri uhićene!?

    Indicije, “tamne brojke” i mala doza nacionalističke iracionalnosti bili su dovoljni da raspire mržnju i opasne kolektivne optužbe

Protupožarna histerija dovela nas je do toga da su se već pojavili ozbiljni prijedlozi da palež kvalificiramo kao terorizam, što je razumljivo ako se time želi reći da bi radi generalne prevencije politika kažnjavanja trebala biti stroža, ali za turističku zemlju to je, blago rečeno, prilično kontroverzna ideja.

Apsurdno je, ali jedan od očigledno čitavog niza podmetnutih požara ugasio je ili barem lokalizirao jedan puno opasniji od svih katastrofalnih požara koji su poharali Dalmaciju. Osobito nakon objave vijesti o uhićenju tinejdžera “sa srpskim elementom” krenula su iracionalna sumnjičenja i nacionalistička poopćenja “teoretičara specijalnog rata” koja su već poprimala histerične razmjere. Tada su odlučni argumenti bili tu za objašnjenje jedne od rekordnih sezona po broju požara. Indicije, “tamne brojke” i mala doza nacionalističke iracionalnosti bili su dovoljni da raspire mržnju i opasne kolektivne optužbe.

I onda, baš kad se iracionalna teza da Srbi podmeću požare kao relevantna počela probijati i u medijima s viškom slobode i manjkom odgovornosti, službeno je objavljena ta vijest o uhićenoj 25-godišnjakinji koja je priznala da je u Brgudu na benkovačkom području gdje je većinsko srpsko stanovništvo podmetnula požar revoltirana na Srbe koji su u Domovinskom ratu zapalili jedini dom njezine obitelji. I to je zasad jedini požar za koji je ustanovljeno da je podmetnut zbog osvetničkih motiva i mržnje. Ali bilo bi pogrešno na temelju tog slučaja zaključivati o uzrocima požara na područjima s većinskim srpskim stanovništvom ili u medijskim naslovima tražiti odgovornost za pobuđenu osvetoljubivost.

A upravo su se takva tumačenja na društvenim mrežama, pa i u nekim medijima pojavila na vijest o petorici malodobnika i njihovoj dvojici rođaka iz Srbije. Malodobnici su došli na glupu ideju da zapale travu uz prugu u Radučiću, a kad su shvatili da vatru ne mogu ugasiti, razbježali su se. Mladenačka bezumnost, a ne “četnički projekt” bio je motiv i zbog reakcija dijela medija i javnosti taj je slučaj upozorenje i policiji da u okolnostima ovakvih napetosti izazvanih katastrofom trebaju biti vrlo obzirni jer i iskra kao što je vijest o uhićenju “sa srpskim elementom” može izazvati opasne posljedice. Što ne znači da bi takve informacije o protuhrvatskoj motivaciji za palež trebalo kriti. Dapače, ali treba ih objaviti kad su nedvojbeno utvrđene. To što su mladići srpske nacionalnosti u spomenutom je slučaju irelevantno. Kao što nije važno koje je nacionalnosti muškarac mlađe dobi koji je u četvrtak uhićen zbog izazivanja desetak požara na području Šibensko-kninske županije. Naime, sasvim je svejedno je li riječ o osumnjičeniku hrvatske, srpske ili bilo koje druge nacionalnosti jer je utvrđeno da je riječ o serijskom piromanu sa psihološkim profilom iz medicinskih i kriminalističkih udžbenika. Dakle, riječ je o psihički bolesnom čovjeku i njegova je nacionalnost nebitna.

Čak i da se utvrdi da su neki požari podmetnuti zbog mržnje prema Lijepoj Našoj, za osudu je poticanje kolektivne krivnje. U Smokvici na Korčuli požar je opuškom izazvala 66-godišnjakinja, u Biskupiji kod Knina 75-godišnjakinja koja je neoprezno spaljivala odjeću, dok je 51-godišnjakinja u mjestima Relje i Junakovići izazvala šest požara... Zar ćemo zbog toga reći da žene žare i pale po Hrvatskoj!? Dakako, isto tako, neutemeljeno je zbog “srpskog stabla” u Vukovaru koje na stup nalijepi 19-godišnjak govoriti o fašizaciji Hrvatske.

“Umjesto lova na vještice i masovne histerije treba pustiti državne institucije da odrade svoj posao, utvrde gdje su i kako izbili požari te, u slučajevima namjernog izazivanja požara, sankcioniraju krivce”, razumna je sugestija gradonačelnika Knina Marka Jelića za Slobodnu Dalmaciju. Za svaku je pohvalu i Facebook objava HDZ-ova šibensko-kninskog župana Gorana Pauka zbog “totalno negativne euforije prema pripadnicima srpske nacionalne manjine u našoj županiji što je totalno loše, krivo, pa i neutemeljeno. Shvaćam emocije ljudi, ali ne smije nas to odvesti u ludilo druge vrste”, napisao je župan. Umjesto zaključka o tomu tko to žari i pali po Hrvatskoj, Paukovim riječima ne treba ništa dodati: “Palimo i gasimo vatre u istoj državi Hrvatskoj. Zajedno.”

Zaronio je sa svojom posadom i otkrio sadržaj koji je 120 godina zbunjivao znanstvenike

  Nešto slično ovakvoj napravi neće se pojaviti sve do 14. stoljeća. Kako je mehanizam dospio na nesretni brod, nije sasvim jasno

Nemalo je iznenađenje čekalo kapetana Dimitriosa Kondosa i njegovu posadu. Ništa nije upućivalo na to da će još jedna od njihovih plovidbi prema Sjevernoj Africi završiti otkrićem olupine čiji će sadržaj sljedećih gotovo 120 godina zbunjivati svjetske znanstvenike. Godina je 1900., Kondos i njegovi ljudi usidruju se kod otočića Antikitere čekajući bolje vrijeme.

Ime otočića koji se nalazi između Grčke i Krete doista je ono što se čini po imenu – anti-Kitera, nasuprot je većem otoku. Da ubiju vrijeme, ronili su ne bi li i tamo pronašli spužve. Ronilac Elias Stadiatis zaronio je na 45 metara te ubrzo nakon toga povukao konop da ga izvuku van. “Dolje je gomila leševa ljudi i životinja”, izvijestio je prestrašeni Grk. Kondos se sam spustio da provjeri, a vratio se s lijepom brončanom statuom. Dolje je bio drevni brod. Dio rimskog plijena Nastavili su put prema Sjevernoj Africi, ali vratili su se krajem sezone da bi pokupili još predmeta. Vrijeme je bilo da se obavijesti i vlasti. Izvlačenje artefakata s dna pokraj Antikitere potrajalo je više od godinu dana. Nitko nije ni slutio čega sve ima na dnu pokraj malog otočića u Egejskom moru. Izvađene su brončane statue Filozof i Efeb, čak 36 porculanskih skulptura među kojima i Herkul, Odisej, Diomed, Hermes, 
Apolon, pa onda i tri porculanske statue konja, brončana lira, nekoliko komada staklenih predmeta... Nije bilo lako proučavati olupinu. Jedan je ronilac poginuo, još su dvojica ostala paralizirana zbog bolesti dekompresije. A još nisu ni našli najvredniji eksponat. Tek 1902. arheolog Spiridon Stais primijetio je na dnu neobičan predmet, komad bronce s ugrađenim zupčanikom s natpisima na grčkom. Pronašao je mehanizam iz 
Antikitere, prvo poznato svjetsko analogno računalo, sastavljeno od najmanje 30 dijelova. Kako će kasnije utvrditi znanstvenici sa Sveučilišta u Cardiffu, riječ je o točno 37 zupčanika koji su korisniku mehanizma omogućavali da prati kretanje Mjeseca i Sunca kroz Zodijak, predvidi pomrčine, ali i prati točne dane održavanja važnih festivala poput Olimpijskih igara. Posljednja istraživanja tvrde kako se mehanizmom moglo pratiti datume čak 42 događaja. Ti se izračuni temelje na vremenu od jednog punog Mjeseca do drugog, a korisnik je mogao odrediti i godišnja doba, što je očito bilo korisno za ondašnju poljoprivredu. Korištene su i spoznaje Babilonaca o pomrčinama Sunca i Mjeseca pa je mehanizam pokazivao i to.

Jedna novija teorija dokazuje kako se mehanizmom moglo utvrditi i detaljnije karakteristike pomrčina. Grci su ih povezivali s dobrim i lošim predznacima pa se u slobodnijem tumačenju može reći kako su mehanizmom pokušavali gledati i u budućnost. No najsofisticiraniji izračun bila mu je Mjesečeva eliptična putanja te određivanje Mjesečevih mijena. Datum nastanka? Ili 87. godina pr. Kr. ili između 100. i 150. pr. Kr. pa čak sve do 205. godine pr. Kr. Uzgred, modernoj je znanosti trebalo 75 godina da shvati kako je mehanizam vrijedan istraživanja. U svakom slučaju, nešto slično ovakvoj napravi neće se pojaviti sve do 14. stoljeća. Kako je mehanizam dospio na nesretni brod, nije sasvim jasno, najbliža se istini drži pretpostavka kako je bio dio rimskog plijena koji je s prevožen s Rodosa u Rim gdje je trebao biti dijelom trijumfalne parade koju je priredio sam Julije Cezar. Još se dva poznata Rimljanina pojavljuju u teorijama o teretu s dna Egejskog mora. Prema jednoj, bio je to plijen generala Sule nakon zauzimanja Atene. Prema drugoj, već je i znameniti rimski govornik Marko Tulije Ciceron znao za ‘Arhimedov mehanički planetarij’. No ima i istraživanja prema kojima je brod prema Rimu išao iz današnje Turske. O tome gdje je mehanizam točno nastao više je teorija. Prema jednoj porijeklo vuče iz kolonija na Korintu, prema drugoj, onoj koju je zastupao veliki Jacques Cousteau, riječ je o Pergamu gdje je bila i velika knjižnica od koje je bila veća jedino ona u Aleksandriji. Prema trećoj, sastavljen je na Rodosu u akademiji koju je osnovao stoički filozof Posejdonije. Kako mehanizam koristi teoriju kretanja Mjeseca astronoma Hiparha, može se pretpostaviti kako ga je možda upravo on i konstruirao ili barem na njemu nešto radio. Zanimljivo, na mehanizmu su i upute za uporabu, cijeli pronađeni tekst upisan na mehanizam broji 3400 grčkih slova, a procjenjuje se da ih nedostaje tisuću. Hiparh je, doduše, poznatiji kao otac trigonometrije, a bio je i među prvima koji su vjerovali kako se Zemlja okreće oko Sunca, no to nije mogao i dokazati. Teorija o Rodosu potvrđivana je i naknadno, čak i na način da je mehanizam napravljen za kupca iz Epira u sjeverozapadnoj Grčkoj. DNK iz kosti mornara Suprotno ranijim spoznajama, novija istraživanja zapisa na mehanizmu tvrde kako je mehanizam iz Antikitere bio i izuzetno precizan, do točnosti od jednog stupnja u 500 godina. Zanimljivo, nakon Jacquesa Cousteaua 1976. nije bilo daljih istraživanja lokaliteta. Sve do 2014. godine kada su poduzeta nova istraživanja koja su potrajale sve do jeseni 2016. godine. Otkriveno je tada više od 60 novih predmeta, ali i nešto od najveće važnosti nakon mehanizma – iznimno dobro očuvan ljudski kostur. Znanstvenici se nadaju da će moći iz kostiju izvući DNK i dobiti odgovore tko su bili ljudi na brodu pa možda i zašto je potonuo. Već je Cousteau pronašao ostatke četiriju osoba, što je rijetkost za drevne olupine, no također nijedna prije nije ovoliko istraživana.